H – Pilori

Kou Sante Piblik: H. pylori (Helicobacter pylori) • klinikda.org

H. pylori (Helicobacter pylori)

H. pylori se yon bakteri ki viv nan lestomak e ki asosye ak gastrit, ilsè gastwo‑dwodenal, ak risk ogmante pou kansè lestomak oswa lyèmfòm MALT. Dyagnostik bonè ak eradikasyon (tretman pou elimine li) fè anpil moun geri ak evite konplikasyon.

1) Definisyon maladi a

Helicobacter pylori se yon bakteri Gram‑negatif ki pran fòm espiral e ki kolonize . Enfeksyon an lakòz gastrit kwonik e li asosye ak ilsè ak kèk fòm kansè. Objektif swen an se dyagnostike epi eradike li lè sa nesesè.

2) Patofizyoloji

  • H. pylori pwodui uréaz ki kraze urey an amonyak pou neutralize asid alantou li.
  • Flagèl pèmèt li rantre anba kouch mykus la; toksin (eg. CagA, VacA) ak repons iminitè ➜ enflamasyon.
  • Enflamasyon pwolonje ➜ ilsè, atrofi, metaplazi entesten, risk adenokasinòm oswa MALT.

3) Kòz ak fason transmisyon

  • Pwobableman feko‑oral oswa oral‑oral (pataje asyèt, manje/dlo kontamine).
  • Faktè risk: viv anpil moun ansanm, ijyèn/sanitasyon fèb, istwa fanmi kansè lestomak, itilizasyon AINS/NSAID ki ka agrave ilsè.

4) Epidemyoloji

  • Prevalans la wo atravè lemond, espesyalman nan zòn ki gen kondisyon sanitè difisil.
  • Enfeksyon souvan pran nan timounaj epi li ka rete lontan san sentòm.

5) Siy ak Sentòm

  • Dispepsi (doulè/brisaj nan mitan lestomak), vant plen, bouyi, kè plen, ròt.
  • Ilsè: doulè ki mezi ak manje (dwodenal souvan soulaje ak manje), san nan poupou (melena), vomisman san, pèfowasyon (ra, ijans).
  • Anpil moun san sentòm.
Alèt danje (“red flags”): pèdi pwa san rezon, difikilte vale, san nan poupou/vomisman, anemi, oswa sentòm ki kòmanse apre 60 an ➜ endoskopi rekòmande.

6) Egzamen Laboratwa & Imaj

  • Tès souf ure (Urea Breath Test – UBT): trè sansib/espesifik; sispann PPI 2 semèn, antibyotik/bismit 4 semèn avan tès la si posib.
  • Antijèn H. pylori nan poupou: byen itil pou dyagnostik ak pou tès‑de‑gerizon.
  • Endoskopi + biyopsi (si gen alèt/oswa laj): tès rapid uréaz, istoloji, kiltir/PCR (pou rezistans lè sa posib).
  • Seroloji (antikò): itil kote lòt tès pa disponib, men li pa bon pou tès‑de‑gerizon (antikò rete lontan).

7) Famakoloji / Famakoterapi (Eradikasyon)

Objektif: Elimine H. pylori pou geri ilsè/evite konplikasyon. Swiv gid nasyonal ak rezistans lokal.

Rejim souvan itilize (egzanp pou piblik; pa ranplase preskripsyon)

  • Quadruple ak bismit (10–14 jou): PPI + bismit + tetracycline + metronidazole.
  • Konkomitan (10–14 jou): PPI + amoxicillin + clarithromycin + metronidazole/tinidazole.
  • Triple ak clarithro (10–14 jou): sèlman kote rezistans ba/susèptibilite konnen.
  • Salvaj: rejim ki gen levofloxacin oswa rifabutin, oswa P‑CAB (vonoprazan) kote disponib.

Prensip kle

  • Respekte dòz & dire; pran medikaman yo regilyèman.
  • Evite alkòl pandan metronidazole; pran pwobiyotik si gen dijesyon deregle (opsyonèl).
  • Tès‑de‑gerizon obligatwa pou tout moun (UBT oswa antijèn poupou).
  • Evite AINS/NSAID; si ou dwe pran yo, mande sou pwoteksyon ak PPI.

Nòt: Chwa egzak depann de alèji, gwosès, itilizasyon medikaman, ak modèl rezistans nan peyi a. Pale ak pwofesyonèl sante w.

8) Pwonostik

  • Eradikasyon reyisi ➜ geri ilsè pi rapid, mwens rekidiv, bese risk MALT/kansè.
  • Si tretman echwe, chwa rejim salvaj ak/oswa tès rezistans ede rive sou siksè.

9) Dyagnostik Diferansyèl

Eleman H. pylori Malarya Pwen komen Gwo diferans
Nati maladi Bakteri ki frape lestomak (gastrit/ilsè) Parazit nan san ki bay maladi sistemik Lafyèv ka rive si gen konplikasyon/ensidan, malèz jeneral posib Lokal GI vs enfeksyon sistemik ak lafyèv siklik
Siy/Sentòm Dispepsi, doulè epigastrik, plen vit, melena/vomisman san si ilsè Lafyèv paroksistik, frison, maltèt, anemi, swe lannwit Fatig posib nan toude H. pylori: sentòm lestomak; Malarya: lafyèv ak siy sistemik
Tès Urea breath, antijèn poupou, endoskopi + biyopsi Gout epè/frottis san, RDT malarya Bezwen laboratwa Echantiyon poupou/souf/tisi vs san
Tretman Antibyotik + PPI (eradikasyon) Antipaludik dapre espès Idratasyon/swen sipò Terapi anti‑bakteri + asid‑blokè vs antiparazit
Lòt dyagnostik pou panse Dispepsi fonksyonèl, ilsè AINS, gastrit virel/bilè, pankreatit, kolèsisit Tyfòyid, deng, leptospiròz, grip Ka bay malèz Konteks ekspozisyon nèt diferan

Kilè pou teste H. pylori?

  • Ilsè (gastwik/dwodenal) dokimante oswa sispèk.
  • Dispepsi ki pèsistan (<60 an san alèt), MALT, fanmi pre ki gen kansè lestomak, IDA (anemi fè), ITP (trombositopemi iminitè).
  • Avan kòmanse terapi alontèm AINS/aspirin nan moun ki gen risk.

Enfòmasyon sa yo fèt pou edikasyon piblik. Yo pa ranplase konsiltasyon medikal. Pale ak yon pwofesyonèl sante sou tès ki bon pou ou ak rejim eradikasyon ki pi apwopriye nan peyi w.

© KlinikDA • Dènye mizajou: Out 2025 • klinikda.org

16 août 2025

0 responses on "H - Pilori"

Leave a Message

Votre adresse e-mail ne sera pas publiée. Les champs obligatoires sont indiqués avec *